Što je depresija?
Depresija je ozbiljan psihički poremećaj. O poremećaju se radi kada depresivni simptomi imaju negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje djeteta kao što je učenje, rad, društveni život, funkcioniranje u obitelji. Ukoliko se ne liječi, depresija može dovesti do ozbiljnih problema u obitelji, školi, s vršnjacima, zlouporabe/ovisnosti o alkoholu i drogama, pa čak i do tragičnih događaja kao što su nasilje ili samoubojstvo.
Činjenica je da se depresija kod mladih javlja znatno češće nego što ljudi misle. Depresija se javlja u približno 2% djece, u podjednakom omjeru između dječaka i djevojčica. U adolescenciji približno 4% – 8% mladih razvije depresiju, a omjer između mladića i djevojaka iznosi 1:2.
Što je anksioznost?
Anksioznost je česta psihološka poteškoća koja se javlja kada osjećaji straha, napetosti i zabrinutosti postanu intenzivni, dugotrajni i počnu ometati svakodnevno funkcioniranje djeteta ili mlade osobe. Iako je određena razina tjeskobe prirodna reakcija na stresne situacije, problem nastaje kada anksioznost postane stalno prisutna i nesrazmjerna stvarnim okolnostima. Takva stanja mogu negativno utjecati na učenje, koncentraciju, društvene odnose, samopouzdanje i opće zadovoljstvo životom.
Kod djece i mladih anksioznost se može manifestirati kroz stalnu zabrinutost, osjećaj napetosti, strahove, poteškoće sa spavanjem ili tjelesne simptome poput ubrzanog rada srca, nemira i napetosti. Ukoliko se ne prepozna i ne tretira na vrijeme, dugotrajna anksioznost može dovesti do problema u školi, povlačenja iz društvenih aktivnosti, poteškoća u odnosima s vršnjacima te smanjene kvalitete života.
Činjenica je da su anksiozni poremećaji među najčešćim poteškoćama mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Procjenjuje se da značajan broj mladih tijekom odrastanja iskusi izražene simptome anksioznosti, pri čemu se učestalost povećava u adolescenciji, osobito pod utjecajem školskih i socijalnih pritisaka.
Simptomi
Depresija i anksioznost kod djece i mladih često se manifestiraju kroz promjene u ponašanju, razdražljivost, socijalnu izolaciju, pad školskog uspjeha i tjelesne smetnje (bolovi u trbuhu/glavi). Ključni simptomi uključuju dugotrajnu tugu, bezvoljnost, poremećaje spavanja i apetita, te osjećaje bezvrijednosti.
Simptomi depresije kod djece i mladih:
- Razdražljivost i burne reakcije: Umjesto tuge, češća je ljutnja, neraspoloženje i osjetljivost.
- Anhedonija: Gubitak interesa za aktivnosti u kojima su ranije uživali.
- Društvena izolacija: Povlačenje iz društva prijatelja i obitelji.
- Tjelesne smetnje: Česte glavobolje ili bolovi u trbuhu bez fizičkog uzroka.
- Promjene u navikama: Poremećaji spavanja (nesanica ili prekomjerno spavanje) i apetita.
- Kognitivne poteškoće: Loša koncentracija, pad školskog uspjeha.
- Osjećaj beznađa: Bezvrijednost, pretjerana krivnja, a u težim slučajevima misli o samoozljeđivanju ili suicidu.
Simptomi anksioznosti kod djece i mladih:
- Pretjerani strahovi i brige: Intenzivna tjeskoba oko svakodnevnih situacija, separacijska anksioznost.
- Fizički simptomi: Lupanje srca, znojenje, drhtanje, otežano disanje.
- Izbjegavanje situacija: Izbjegavanje škole, druženja ili novih situacija.
- Problemi s koncentracijom: Zbog stalne brige.
Važno je potražiti stručnu pomoć (psihologa, pedijatra, psihijatra) ako simptomi traju duže vrijeme i ometaju svakodnevno funkcioniranje djeteta.
Utjecaj na svakodnevni život
Depresija i anksioznost mogu imati širok i složen utjecaj na svakodnevni život djece i mladih. Takva stanja ne utječu samo na emocionalno stanje, već i na način razmišljanja, ponašanje i ukupno funkcioniranje. Mladi se mogu suočavati s poteškoćama u koncentraciji, učenju i izvršavanju svakodnevnih obveza. Aktivnosti koje su ranije predstavljale zadovoljstvo mogu postati naporne ili izgubiti svoju privlačnost.
Osim školskog okruženja, poteškoće mentalnog zdravlja često utječu i na društveni život. Mladi se mogu povlačiti iz odnosa, osjećati nerazumijevanje ili imati poteškoće u izražavanju svojih emocija. Dugotrajni osjećaji napetosti, tuge ili zabrinutosti mogu dovesti do osjećaja umora, nesigurnosti i smanjene motivacije.
Važno je naglasiti da ovakva stanja mogu utjecati na samopouzdanje i percepciju vlastitih sposobnosti. Upravo zato podrška, razumijevanje i stvaranje sigurnog okruženja imaju ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti i procesu oporavka.
Liječenje i podrška
Depresivni poremećaj se javlja i kod djece i adolescenata, a od najveće važnosti je rano prepoznavanje simptoma, pravovremena dijagnostika, procjena komorbiditeta i suicidalnog rizika i uključivanje u tretman.
Cilj liječenja je ukloniti simptome, osigurati sigurnost za dijete u slučaju suicidalnog rizika, spriječiti ponavljajuće depresivne epizode, omogućiti primjereno funkcioniranje djeteta u školi, obitelji i podići sveukupnu kvalitetu života.
Klinička iskustva pokazuju da djeca/adolescenti koji imaju podršku u obiteljskom, vršnjačkom i školskom okruženju pokazuju bolji terapijski napredak te bolju prognozu, stoga je navedeno ključno u optimalnom pristupu oboljeloj mladoj osobi.
Podrška obitelji, škole i bliskih osoba ima ključnu ulogu u oporavku. Otvorena komunikacija, razumijevanje i smanjenje stigme povezane s mentalnim zdravljem važni su koraci prema poboljšanju dobrobiti mladih.
